Evropa udara: Dodik, Stevandić i Višković na novoj listi sankcija!

 

Bosanskohercegovački novinar Slobodan Vasković danas je na svom blogu objavio informacije koje bi mogle značajno uticati na političku scenu u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim saznanjima, visoki zvaničnici Republike Srpske – Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković – koji se već nalaze pod istragom pravosudnih institucija BiH, uskoro bi mogli postati mete nove runde međunarodnih sankcija. Riječ je o mjerama koje se ne pripremaju samo na domaćem nivou, već i u nekoliko evropskih zemalja koje sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog destabilizirajuće uloge ove trojice političara u narušavanju ustavnog poretka države.

Vasković tvrdi da Bugarska, Rumunija i Estonija već rade na izradi svojih lista sankcionisanih osoba, a na njima bi se, prema njegovim informacijama, mogli naći upravo Dodik, Stevandić i Višković. Njihove aktivnosti, naročito u posljednjim godinama, ocijenjene su kao prijetnja stabilnosti ne samo Bosne i Hercegovine, već i šireg regionalnog konteksta, zbog čega su već pokrenuti brojni pravni postupci pred domaćim pravosudnim institucijama.

Pored navedenih država, Vasković prenosi i da se francuski zvaničnici pripremaju da uvedu slične sankcije, što bi predstavljalo dodatni međunarodni pritisak. Francuska, kao ključna članica Evropske unije, već je poznata po čvrstom stavu prema političarima i akterima čije djelovanje potresa mir i stabilnost zapadnog Balkana, pa je logično da se i Pariz priključi ovom procesu.

Do sada su restriktivne mjere prema ovoj političkoj trojci već uvele Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija, dok su Sjedinjene Američke Države bile prve koje su odlučile djelovati, nadajući se da će time zaustaviti daljnju destrukciju političkog sistema BiH. Ove sankcije uključuju zabrane putovanja, zamrzavanje imovine i niz ekonomskih restrikcija koje otežavaju političko i finansijsko djelovanje sankcionisanih aktera.

Posebno je značajno što Vasković navodi i postojanje dokumenta koji je rezultat dogovora Njemačke i Francuske – takozvanog non-papera. U tom dokumentu se, osim individualnih sankcija, razmatraju i šire ekonomske mjere koje bi bile usmjerene na entitet Republika Srpska kao cjelinu. Ukoliko bi bile primijenjene, te mjere bi mogle imati snažan uticaj na ekonomsku situaciju i političke tokove u ovom entitetu, jer bi predstavljale direktan pritisak na vlasti RS-a da izmijene svoj dosadašnji politički kurs koji međunarodna zajednica ocjenjuje kao prijetnju stabilnosti.

Ove informacije dolaze u trenutku sve izraženijih tenzija u zemlji. Politička kriza je sve dublja, a podjele među ključnim akterima sve vidljivije. Sankcije iz inostranstva nisu više samo simbolični akti, već konkretan instrument međunarodnog pritiska kojim se želi poslati jasna poruka da se neće tolerisati pokušaji ugrožavanja suvereniteta i ustavne strukture Bosne i Hercegovine. Cilj tih mjera je učvršćivanje državnih institucija i insistiranje na poštivanju zakona i ustava na svim nivoima vlasti.

Prema riječima Vaskovića, ove sankcije i prateći pritisci mogli bi imati višestruke posljedice. S jedne strane, mogli bi dovesti do slabljenja političkog uticaja Dodika i njegovih saveznika, prisiljavajući ih da se povuku iz retorike i aktivnosti koje podrivaju stabilnost države. S druge strane, postoji opasnost da će situacija dodatno eskalirati, izazivajući još veću polarizaciju i nestabilnost.

Međunarodna zajednica, kako se čini, ovoga puta ne planira stajati po strani. Spremna je da koristi sve instrumente kako bi sačuvala mir, institucionalnu stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Predstojeći period bit će presudan, a svi pogledi su uprti u naredne korake zvaničnika Republike Srpske i reakcije međunarodnih aktera koji pripremaju nove mjere.