Borjana u Mostaru priča o budućnosti, a BiH gori na sve strane!

 

Borjana Krišto poručuje: Kriza ne smije zaustaviti institucije, ali krivci za stagnaciju su jasni

U trenutku kada politička scena Bosne i Hercegovine ulazi u još jednu fazu duboke nestabilnosti, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pokušava smiriti tenzije i poručuje da izvršna vlast mora nastaviti funkcionisati uprkos blokadama koje paralizuju zakonodavnu sferu.

Iz Mostara je poslala poruku da je politička situacija u zemlji izuzetno složena, ali da vjeruje kako bi se u narednom periodu mogla probuditi veća doza političke odgovornosti – ne samo prema institucijama, već i prema budućnosti Bosne i Hercegovine u cjelini. Iako u medijima dominiraju dramatični tonovi i optužbe sa svih strana, Krišto naglašava da je njena politika usmjerena na konkretan rad, a ne na puko komentarisanje dešavanja.

Prema njenim riječima, Vijeće ministara nastavlja s redovnim radom i održava sjednice, ali donošenje odluka, kao i ranije, otežano je zbog prirode konsenzusa na kojem počiva funkcionisanje ove institucije. Svaka odluka, pa i dnevni red, mora se usaglasiti između političkih predstavnika, što nerijetko dovodi do zastoja. Ipak, Krišto smatra da je moguće premostiti te razlike ukoliko političke strukture pokažu minimalnu dozu odgovornosti prema građanima i konstitutivnim narodima.

Istakla je i da se tenzije najčešće prvo pojave u medijima, a zatim prenesu na rad Parlamentarne skupštine, gdje dodatno usložnjavaju donošenje zakona. Ona pokušava, kaže, da se kriza ne prelije i na izvršnu vlast, koja je dužna da djeluje u okvirima Ustava i zakona. Odbacuje politiku improvizacije i pojedinačnih poteza koji nisu utemeljeni na zakonima, te poručuje da Bosna i Hercegovina mora graditi sistem koji garantuje stabilnost i vodi zemlju prema Evropskoj uniji.

Posebno je oštro reagovala na činjenicu da su ključni evropski zakoni pali upravo zbog onih političkih aktera koji javno zagovaraju evropski put BiH, ali su izostali kada je trebalo pružiti podršku konkretnim mjerama. Navodi da je izostanak glasova za zakone koji se tiču vladavine prava očigledan znak licemjerstva, jer se deklarativna podrška Evropi mora potvrditi kroz rad u institucijama.

U tom kontekstu osvrnula se i na nedavno potpisani sporazum s Frontexom, koji predstavlja važan iskorak u saradnji s Evropskom unijom kada je riječ o zaštiti granica. Smatra da takvi potezi pokazuju ozbiljnost institucija, ali i da je neophodno da svi politički akteri dosljedno podržavaju evropske reforme – ne samo riječima, već i glasovima u parlamentarnim klupama. Jer, kako ističe, niko nema pravo da samostalno odlučuje u ime cijele zemlje, niti da blokira ono što je u zajedničkom interesu svih građana.

Posebnu pažnju posvetila je i zakonima koji su još uvijek na čekanju. Spomenula je da Ministarstvo pravde BiH nastavlja s pripremom zakona koji se odnose na pravosuđe, uključujući i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Krišto je izrazila žaljenje što je ovaj zakon oboren bez ikakvog pravnog ili stručnog obrazloženja, i pored uloženog napora i konsultacija sa stručnjacima i članovima radne grupe. Uprkos svemu, poručuje da odustajanja nema – rad će se nastaviti, jer se samo kroz ustrajan i zakonit pristup mogu postići stvarni rezultati.

U ovom trenutku, čini se da institucije Vijeća ministara ostaju jedini stub koji se još uvijek opire potpunoj blokadi. Međutim, ukoliko zakonodavna vlast nastavi sa praksom opstrukcija i kalkulacija, evropski put BiH mogao bi ostati samo još jedna prazna fraza u političkom govoru.