Dodik gura Banjaluku pod reflektor: Jevreji nepoželjni u Sarajevu?

 

Nakon otkazivanja Konferencije evropskih rabina, planirane da se održi u Sarajevu, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oglasio se javno, izrazivši spremnost da Banjaluka preuzme domaćinstvo tog događaja. Ovaj njegov potez pratio je niz optužbi usmjerenih prema političkim i vjerskim strukturama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, za koje tvrdi da su širile poruke netolerancije i neprijateljstva prema jevrejskoj zajednici.

Dodik je otkazivanje konferencije okarakterisao kao ozbiljan i zabrinjavajući pokazatelj stanja društvenog okruženja u Federaciji BiH. U njegovom viđenju, ovaj događaj nije otkazan zbog tehničkih ili logističkih razloga, već, kako navodi, pod pritiskom političkih struktura i propagandnih medijskih napada koji su se protivili njegovom održavanju. On tvrdi da su organizatori bili izloženi ciljanim političkim pritiscima i optužbama koje su, kako kaže, imale za cilj diskreditaciju same svrhe konferencije.

U svom obraćanju Dodik je istakao da nikada nije zanemarivao ni negirao historijsku patnju jevrejskog naroda, uključujući stradanja tokom Holokausta, te da upravo zbog toga smatra izuzetno štetnim i opasnim svaki oblik savremenog antisemitizma koji, prema njegovim tvrdnjama, dolazi iz političkih i medijskih krugova Sarajeva. Posebno je bio kritičan prema ulozi Islamske zajednice u BiH, pojedinim bošnjačkim političarima i medijima za koje smatra da su sinhronizovano djelovali kako bi se spriječilo održavanje skupa.

Prema Dodikovim riječima, konferencija je, između ostalog, bila napadnuta pod izgovorom da ima skrivenu političku agendu s ciljem diskreditacije Sarajeva i bošnjačkog naroda, što je, kako navodi, potpuno neutemeljeno i rezultat političke netrpeljivosti. U tom kontekstu je izjavio da u Sarajevu više nije poželjno da se Jevreji slobodno okupljaju i izražavaju svoje stavove, što smatra duboko zabrinjavajućim.

Govoreći o historijskim vezama, Dodik je povukao paralelu između jevrejskog i srpskog naroda, tvrdeći da ih povezuje iskustvo stradanja, progona i genocida, te da zbog toga među njima postoji poseban osjećaj solidarnosti i razumijevanja. On smatra da to prijateljstvo treba da bude osnova za otvoreni dijalog i saradnju, a ne da se guši kroz politički oportunizam.

Na temelju svega izrečenog, Dodik je pozvao organizatore Konferencije evropskih rabina da razmotre mogućnost da neko od narednih okupljanja bude održano upravo u Banjaluci. Poručio je da je grad otvoren za takav događaj, ne samo zbog tehničkih kapaciteta, već i zbog, kako je rekao, jasne poruke tolerancije, otvorenosti i uvažavanja različitosti koju želi poslati.

Dodao je da je Banjaluka spremna pokazati kako se može biti domaćin međunarodnog i vjerskog skupa u duhu evropskih vrijednosti, za razliku od, kako kaže, Sarajeva koje sve češće pokazuje znakove ideološke isključivosti. U svojoj završnoj poruci istakao je da Republika Srpska želi biti prostor u kojem se njeguje dijalog, poštovanje i mir, dok je Sarajevo, po njegovom mišljenju, zarobljeno u atmosferi političke i vjerske netrpeljivosti.

Njegove izjave izazvale su burne reakcije u javnosti, kako u BiH tako i van nje, s obzirom na osjetljivu prirodu optužbi koje uključuju teme antisemitizma, vjerske netrpeljivosti i političke isključivosti. Javnost i dalje iščekuje da vidi hoće li organizatori konferencije uopće razmotriti premještanje događaja u Banjaluku, ali i kako će institucije Bosne i Hercegovine reagovati na ovu situaciju, koja sve više otkriva duboke podjele u društvu, ne samo političke, već i ideološke i vjerske.