Dodik i Čović drže ključeve haosa: BiH zarobljena u vječnoj krizi!

 

Politička kriza u Bosni i Hercegovini ostaje jedina konstanta u ionako nestabilnom sistemu. Sedmica je počela dinamično, ali bez stvarnih pomaka. Održano je više sastanaka među predstavnicima političkih stranaka i međunarodne zajednice, ali bez konkretnih zaključaka. Sastali su se predstavnici trojke – SDP BiH, Naše stranke i Naroda i pravde – zajedno s HDZ-om BiH, HDZ-om 1990 i opozicionim strankama iz Republike Srpske s predstavnicima država-članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH. Svaka od političkih grupacija iznijela je svoj pogled na uzroke krize i potencijalna rješenja.

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković izjavio je da trojka nije uzrokovala blokadu, već pokušava deblokirati procese. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina se nalazi u vanrednom stanju koje je uporedio s kamenom koji treba neprestano klesati, a glavni krivac za aktuelnu situaciju je i dalje Milorad Dodik. U međuvremenu, visoki predstavnik Christian Schmidt je potvrdio da su članice PIC-a osudile postupke vlasti Republike Srpske, posebno one koje dovode u pitanje ustavni okvir države.

Schmidt je jasno poručio kako dijalog sa SNSD-om postaje besmislen, upoređujući političko ponašanje tog entitetskog aktera s ponašanjem u vrtiću. Naglasio je da pojedinci možda zaboravljaju da ne predstavljaju samo sebe, nego da imaju odgovornost prema cijeloj zemlji i njenoj stabilnosti. Prema njegovim riječima, teško je govoriti o ozbiljnoj političkoj saradnji u atmosferi u kojoj neki politički lideri funkcionišu mimo demokratskih normi.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi prelomni trenutak mogao biti izricanje pravosnažne presude Miloradu Dodiku. Taj događaj bi, prema njenom mišljenju, mogao odrediti budući politički pravac u zemlji. Analitičari se slažu da je vjerovatnoća ozbiljnog političkog pomaka vrlo mala, ne samo do narednih izbora, već i nakon njih. Domaći politički akteri, prema sadašnjem ponašanju, nisu u stanju da iniciraju korjenite promjene, dok međunarodna zajednica trenutno ima vlastite prioritete i krize. Jedina konstanta u interesu međunarodne zajednice prema BiH jeste izbjegavanje prodora ruskog ili kineskog uticaja na evropskom tlu.

Politički analitičar Mladen Bubonjić upozorava da ne vidi realan način da se kriza riješi, ni nakon izbora, osim ako ne dođe do ozbiljnijih promjena spolja. Smatra da je teško očekivati promjenu u odnosima političkih predstavnika iz Republike Srpske i HDZ-a BiH. Prema njegovom predviđanju, bošnjački politički prostor će vjerovatno doživjeti veliki zaokret – trojka bi mogla doživjeti debakl, a SDA bi se mogla vratiti na vlast sa svojim starim ili novim partnerima. Taj scenarij, kako kaže Bubonjić, je vjerovatniji ukoliko međunarodna zajednica ostane pasivna i ne pokrene nove inicijative.

Tanja Topić dodatno ističe da živimo u vremenu političke neizvjesnosti i kolektivne uznemirenosti. Ako se pažljivo iščitaju poruke koje su upućene nakon sastanka PIC-a, može se naslutiti da su domaćim političarima upućeni ozbiljni zadaci s ograničenim rokom za ispunjenje. U suprotnom, OHR bi mogao aktivirati unaprijed pripremljeni paket mjera. Pitanje je, međutim, jesu li domaći lideri uopće svjesni da je vrijeme za djelovanje već isteklo, i da međunarodna zajednica možda više nije voljna tolerisati beskonačne blokade i urušavanje sistema.

U narednom periodu, Evropa će biti zaokupljena vlastitim unutrašnjim problemima, što bi moglo značiti još manje pažnje za stanje u BiH. A kako trenutno stvari stoje, niko ne zna kako i kada će doći do pune rekonstrukcije vlasti. Jedina čvrsta osovina ostaje ona između Dodika i Čovića, čiji politički savez i dalje uspješno blokira ključne procese, dok ostatak političke scene ostaje fragmentiran, bez snage da ponudi održivu alternativu.