“Sirija je Balkan, a Balkan je sledeći!” – Riječi koje lede krv!

 Predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić upriličio je u Banjoj Luci susret s ruskim akademikom, bivšim obavještajcem i istaknutim propagandistom Kremlja Igorom Nikolajevičem Panarinom. Na društvenim mrežama Stevandić je izrazio zahvalnost Panarinu na dolasku i interesovanju za, kako je naveo, srpsku sudbinu u turbulentnim periodima 20. vijeka, s posebnim osvrtom na zločine u logoru Jasenovac.

Panarin, koji je karijeru započeo u strukturama sovjetskog KGB-a, danas je dekan Fakulteta međunarodnih odnosa u okviru ruske diplomatske akademije. Autor je više od petnaest knjiga, poznatih po izraženoj antizapadnoj retorici i otvorenoj promociji ruskog geopolitičkog uticaja. U njegovim tekstovima centralna poruka je da “osovina London–Washington vodi globalni rat protiv pravoslavlja”.

Posebnu pažnju Panarin već godinama usmjerava i na Balkan, koji vidi kao ključnu tačku širenja tzv. Evroazijske Unije – projekta u kojem Beograd ima centralnu ulogu, uz Kijev, Sankt Petersburg i Alma-Atu. Još 2013. godine Panarin je otvoreno govorio kako je "borba za Siriju zapravo i borba za Balkan", nagovještavajući širenje ruskog političkog uticaja nakon stabilizacije Bliskog istoka.

U tadašnjem intervjuu za srbijanske medije poručio je: “Ako pobijedimo u Siriji, krećemo prema Balkanu. To je logičan nastavak geopolitičke borbe.” Takve izjave godinama unazad izazivaju pažnju analitičara i diplomata, koji u njegovim tezama vide jasan trag strateške propagande Kremlja.

Tom prilikom Panarin je Stevandiću uručio primjerak svoje knjige „Krah dolara i raspad SAD-a“, publikacije koja se štampa i distribuira prvenstveno u Srbiji. Njegova djela često kombinuju teorije o kolapsu Zapada sa snažnim zagovaranjem ruskog “duhovnog i političkog preporoda”.

Nakon susreta, Stevandić je naglasio kako se savremeni ratovi ne vode samo oružjem, već i kroz ideološke, medijske i diplomatske kanale. Istakao je da Panarinova posjeta ima značaj za “razumijevanje aktuelnih geopolitičkih procesa”, iako mnogi smatraju da je riječ o još jednom dokazu o sve dubljem zbližavanju entitetskih vlasti sa Moskvom.

Posjeta dolazi u trenutku sve dubljih unutrašnjih kriza i vanjskopolitičkih tenzija u Bosni i Hercegovini, dok se Zapadni Balkan sve češće spominje kao nova tačka geopolitičkog nadmetanja velikih sila.