Krišto slavi, a niko ne zna šta je usvojeno – da li je ovo nova bruka?

 

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u petak je na društvenim mrežama slavodobitno objavila da “nastavljamo napredak ka Evropskoj uniji”, pozivajući se na usvajanje Nacrta Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. No, javnosti i dalje nije poznato šta je tačno usvojeno, koji su dijelovi dokumenta usaglašeni, a koji ostaju sporno otvoreni.

Slično obećanje vlasti već su davale i prošle jeseni, kada je BiH poslala nepotpun i neusaglašen dokument u Bruxelles – što je rezultiralo time da ostanemo jedina država u regiji bez pristupa bespovratnim EU grantovima u iznosu od milijardu eura. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, uz gotovo istu nejasnoću i konfuziju, priča se ponavlja.

Plan rasta Evropske unije trebao bi donijeti značajne benefite državama Zapadnog Balkana, ali pod uslovom da ispune jasne uslove. U slučaju BiH, blokade i neslaganja unutar Vijeća ministara, kao i otpor pojedinih ministara iz Republike Srpske prema tačkama koje se tiču Ustavnog suda i entitetskog veta, u više su navrata zakočili proces.

Ni danas nije jasno šta se tačno desilo. Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, diplomatski je pozdravila odluku Vijeća ministara i nazvala je “važnim korakom naprijed”, ali konkretne informacije o sadržaju dokumenta i dalje izostaju. Kako navodi viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adi Ćerimagić, javnost je ostala u potpunom mraku.

Prema njegovim riječima, nije poznato koje su tačke usaglašene, a koje nisu. Dokument koji je navodno usvojen nije javno dostupan, a čini se da će proći još najmanje 45 dana dok sve entitetske i kantonalne vlade ne daju svoj konačan pristanak – ako ga uopšte i daju. Još je upitno da li niži nivoi vlasti mogu blokirati čitav proces, što dodatno komplikuje situaciju.

Ćerimagić ističe da je moguće da između EU i bh. vlasti postoji interni dogovor koji nije poznat javnosti. Ako takav dogovor postoji, za sada nije objavljen. Ostaje da biramo između dva pristupa: vjerovati evropskim institucijama koje govore o napretku – ili ostati realni i oprezni.

Bez konkretne implementacije dogovorenih reformi, BiH neće dobiti pristup sredstvima iz Plana rasta. Iako EU formalno nudi milijardu eura, novac je uslovljen ispunjavanjem obaveza do kraja 2027. godine. A prema dosadašnjim iskustvima, izgledi da će se taj rok ispoštovati nisu pretjerano optimistični.

Zaključno, Ćerimagić napominje da Plan rasta za sada nije promijenio političku dinamiku u BiH, niti značajnije ojačao evropski uticaj u regiji. Brisel, kaže, možda očekuje previše, dok zauzvrat nudi premalo da bi bio faktor istinske stabilizacije. A Krišto, kao i njen stranački šef Dragan Čović, i dalje ostaje u sferi političkog optimizma – koji ni ovaj put nema jasno utemeljenje.